Nastavati aktivnosti koje doprinose efikasnosti okončanja sporova

Podgorica - Nepoštovanje zakonskih rokova, odnosno nedostatak efikasnosti i djelotvornosti u postupanju organa državne uprave, višestruko ukidanje odluka i njihovo vraćanje na ponovni postupak, i dalje su neki od najčešćih razloga obraćanja građana instituciji Zaštitnika.

To su, između ostalog, saopštile glavne savjetnice Zaštitnika u sektoru javne uprave i pravosuđa Marina Perišić i Milica Bogojević, učestvujući na skupu NVO Akcija za ljudska prava (HRA) na kom je predstavljen nacrt izvještaja “Primjena Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku 2017-2022”. Na ovom događaju, čiji učesnici su bili i predsjednici sudova, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora i nevladinih organizacija, predstavljeni su i zaključci i preporuke iz Analize HRA o primjeni Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku u periodu 2017-2022. godine.

Glavna savjetnica Zaštitnika Marina Perišić ukazala je da pravni promet zahtijeva efikasno i brzo okončanje sporova, zbog čega nadležni organi moraju postupati u skladu sa načelom efikasnosti.

“Nepoštovanje zakonskih rokova, odnosno nedostatak efikasnosti i djelotvornosti u postupanju organa državne uprave, višestruko ukidanje odluka i njihovo vraćanje na ponovni postupak i odlučivanje, donošenje istovjetnih odluka u ponovnom postupku, a suprotno ukidnim razlozima odluka koje su već bile predmet razmatranja neposredno viših organa, pa čak i sudova, bili su najčešći razlog zbog kojeg su se najviše obraćali građani Zaštitniku”, kazala je ona.

Istakla je da su, uprkos određenom napretku, i dalje evidentna kašnjenja upravnih postupaka u pojedinim predmetima, prije svega neriješenih predmeta iz prethodnih godina, zatim ukidanja odluka rješavanjem viših organa, kao i njihovo vraćanje na ponovni postupak i odlučivanje. “Što sve dovodi do sporosti u postupanju organa i odugovlačenju postupka”.

Prema riječima glavne savjetnice Perišić, glavni uzrok dugog trajanja postupaka u upravnim stvarima, jeste nedostatak u ranije važećem Zakonu o opštem upravnom postupku i Zakonu o upravnom sporu. – “a koji se primjenjuju na postupke radi kojih je pokrenut postupak pred institucijom, koji omogućava vraćanje predmeta na ponovljeni postupak bez ograničenja, s tim da su ponavljanja bila potrebna zbog navodno nepotpuno ili netačno utvrđenog činjeničnog stanja”.

Kroz postupanje po pritužbama zapaženo je da upravni organi, kao ni Upravni sud Crne Gore, u upravnim stvarima često ne odlučuju meritorno – ne rješavaju sami upravnu stvar, posebno ne kada priroda stvari to dozvoljava ili u slučajevima kada je u istoj pravnoj stvari već poništen pravni akt ili pak tuženi javnopravni organ nije postupio po rješenju ili presudi.

Ukazano je da je neophodno nastaviti aktivnosti na podizanju nivoa svijesti zaposlenih, a posebno rukovodnog kadra, u pogledu dosljedne i ujednačene primjene odredbi ZUP-a i ZUS-a, nastaviti sa edukacijom državnih službenika koji postupaju u upravnim postupcima o Konvenciji i praksi ESLJP-a - koja se odnosi na ostvarivanje prava na donošenje odluke u razumnom roku i načinu vođenja postupaka u skladu sa članom 6 stav 1 Konvencije i posljedicama nepostupanja u skladu sa zahtjevom razumnog roka.

Isto tako je neophodno nastaviti i aktivnosti na uspostavljanju efikasnog sistema odgovornosti u javnom sektoru, zbog neblagovremenog postupanja, nezakonitog rada i kršenja prava građana/ki.

U odnosu na pitanje povrede prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima, glavna savjetnica MIlica Bogojević istakla je da se u radu po pritužbama zbog povrede ovog prava,  u postupanju pred Zaštitnikom, pored pitanja  rukovođenja sudskim postupkom, zapaža i problem organizacione strukture u radu i postupanju suda. S tim u vezi, istakla je da je Zaštitnik u svom postupanju pored preporuke nadležnom sudu, na preduzimanju mjera i radnji radi okončanja postupka (zaključenje glavne rasprave) i  donošenja odluke, dao i  preporuku Sudskom savjetu, da preduzme mjere i radnje u cilju obezbjeđenja efikasnosti rada suda i ubrzanja poslova u gradjanskom odjeljenju Osnovnog suda u Herceg Novom.

Na skupu je posebno dat osvrt na obim primjene i djelotvornost pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, pitanje nedostatka sredstava za ubrzanje upravnih postupaka i pitanje što bi se još moglo učiniti za efikasniji rad sudova.

Skup je organizovan u okviru projekta “Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – projekat monitoring suđenja 2021-2023” koji HRA sprovodi u saradnji sa NVO Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Analiza koju je uradila HRA ukazuje da nedostaje djelotvorno sredstvo za ubrzanje upravnih postupaka, te da je došlo do naglog pogoršanja ažurnosti sudova u posljednjih šest godina, pogotovo posljednje 2022. godine.  Utvrđeno je kršenje prava na suđenje u razumnom roku u postupcima po ustavnim žalbama koji su trajali duže od 3 godine i 7 mjeseci, odnosno 4 godine, što predstavlja poseban problem ako se ima u vidu da je Ustavni sud ukinuo rok za postupanje u predmetima, kao i da su pred tim sudom u radu još uvijek ustavne žalbe iz 2018. godine.

Zaključeno je da, iako je priliv predmeta kod sudova od 2017-2022. godine bio manji za 11% nego u prethodnom periodu, nepopunjenost sudijskih mjesta doprinijelo je padu svih pokazatelja ažurnosti.

Jedan od zaključaka sa skupa o primjeni Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku jeste da su hitan izbor nedostajućih sudija i savjetnika i bolja organizacija rada neophodni preduslovi kako bi pravosuđe bilo efikasnije, a sredstva za ubrzanje postupaka djelotvorna.