Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da se uživanje ljudskiih prava i sloboda, kao princip i djelotvorna reakcija na događaje iz okruženja, ne može štititi samo saopštenjima i stalnim reakcijama na događaje u našoj sredini. Međutim, činjenica je i to da se ne može obezbijediti apsoltuna preventivna zaštita na svakom dijelu teritorije, u svakom društvenom sektoru, na svakom društvenom događaju, zbog toga što kao društvo i pojedinci još uvijek nemamo jedinstven stav po mnogim pitanjima, uključujući i odnos prema medijima.
Ne sporeći pravo na kritiku medija, bez obzira na svojinski oblik i načine izvještavanja, institucija Zaštitnika upozorava da se mora poštovati pravo na slobodu izražavanja, dostojanstvo novinara, te integritet izvještača i medijskih kuća. Očigledno je da je u konkretnom slučaju, koji se desio prilikom organizacije građanskog protesta u Podgorici 15.novembra, 2015.godine, izvještavanje bilo u drugom planu, te da je sprječavanje faktički bilo usmjereno na onemogućavanje novinarke RTCG Ivane Šebek da obavi svoj posao i izvijesti javnost o događaju. Na taj način je povrijeđeno više principa slobode govora, uključujući pluralizam informacija, neposrednost kao atribut blagovremenog informisanja, sloboda od nedozvoljenih pritisaka, fzički i psihički integritet novinara i još mnogo toga što čini slobodu medija.
Napominjemo da smo kao institucija u svim slučajevima koristili zakonom ustanovljena sredstva, uključujući i upozorenja, u cilju zaštite slobode medija. No, izgleda da to nije dovoljno, naročito ne ako se ponavljaju situacije u kojima se jedan, u osnovi miran građanskih protest, zloupotrebljava od pojedinaca koji kompromituju njegovu svrhu. U nedostatku potpunih informacija Zaštitnik se uzdržava od komentarisanja uloge organizatora skupa. Međutim, načelno posmatrano, Zaštitnik ukazuje na mogućnost i vjerovatnoću ovakvih dešavanja, te s tim u vezi upozorava sve buduće organizatore skupova da računaju sa ovakvim rizicima, preduzmu odgovarajuće mjere i blagovremeno reaguju u zaštiti novinara i slobode izražavanja, bez obzira o kome se lično radi i o kojoj medijskoj organizaciji.
Činjenica da se u kontekstu konkretnog događaja, kao meta uvreda, našla i osoba ženskog pola na radnom zadatku, još više podstiče obavezu aktivnog djelovanja u sprječavanju ovih pojava. Na kraju, to i jeste jedan od ciljeva svakog mirnog okupljanja i vjerujemo svakog oblika društvenog angažovanja u kojem se ovakve stvari mogu desiti i dešavaju, a Institucija sa svoje strane osuđuje postupak neodgovornih lica i svaki akt kojim se guši sloboda medija i vrijeđa dostojanstvo žene.