Nedostaje efektivna primjena normativnih garancija

Podgorica – Osobe sa invaliditetom jedna su od najranjivijih društvenih grupa u pogledu izloženosti riziku od diskriminacije, koja ih pogađa u svim područjima života, a najizraženije u oblasti rada i zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i samostalnog života, kazala je zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić Kurti.

Ona je učestvovala u radu 34. sjednice Odbora za ljudska prava, na kojoj je održano kontrolno saslušanje ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Gjeke. Saslušanje je obavljeno na temu„ Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021 i Preporuka sadržanih u Analizi usklađenosti zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom“.

Zamjenica Dobardžić Kurti je podsjetila da su stanje u oblasti ostvarivanja prava lica sa invaliditetom prikazali u Izvještaju o zaštiti od diskriminicije sa stanovišta djelovaja institucije Zaštitnika za period od 1. januara do 31. jula 2022. godine i u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022. godinu, u koji su ad literam prenesene informacije dobijene od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava lica sa invaliditetom.

„Zaštitnik smatra da su lica sa invaliditetom jedna od najranjivijih društvenih grupa u pogledu izloženosti riziku od diskriminacije i da ih diskriminacija pogađa u svim područjima života, a najizraženije u oblasti rada i zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i samostalnog života“, kazla je ona.

Podsjetila je da u ovoj oblasti još uvijek ima dosta prostora za unapređenje, posebno na polju pune i efektivne implementacije garantovanih prava, sudjelovanja u životu zajednice, integrisanih servisa i usluga za samostalan život.

Zamjenica Dobardžić Kurti navela je da nedostaje efektivna primjena normativnih garancija, kao što je primjena posebnih mjera radi prevazilaženja nejednakosti u oblasti rada i zapošljavanja i obrazovanja.

Premanjenim riječima, i dalje medicinski, funkcionalni model pritupa invaliditetu dominira, „a zakone, politike i strategije o licima sa invaliditetom neophodno je kreirati i donositi na bazi pristupa zasnovanog na ljudskim pravima koji će lica sa invaliditetom posmatrati kao aktivne sudionike društvenih procesa, a ne kao pasivne posmatrače“.

Podsjetila je da licima sa invaliditetom nije omogućeno da u punom kapacitetu i na osnovu jednakosti sa drugima žive samostalno, obrazuju se, zarađuju za život, učestvuju u političkom i javnom životu, ostvaruju efikasan pristup pravdi i učestvuju u kulturnim i sportskim aktivnostima.

Zamjenica Dobardžić Kurti je podsjetila da je Zaštitnik izrazio zabrinutost zbog ukidanja Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u tadašnjem Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, pa je interesovalo da li je u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava obezbijeđen kontinuitet u zaštiti prava lica sa invaliditetom.

„Zaštitnik je ukazivao na probleme, kao što su nedosledna primjena propisa, medicinski model pristupa invaliditetu, nepristupačno fizičko okruženje, pristup informacijama, komunikacijama i uslugama, institucionalizacija lica sa invaliditetom“, dodala je ona.

*Matreijal preuzet sa:

https://www.skupstina.me/me/clanci/odrzana-34-sjednica-odbora-za-ljudska-prava-i-slobode