Podgorica - U Crnoj Gori i dalje se suočavamo se rodnim stereotipima i promjene na ovom planu trebale bi biti brže, ocijenio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković.
On je na konferenciji koju je organizovao Crnogorski ženski lobi “Govorimo o rodnoj ravnopravnosti i afirmišimo vrijednosti rodnih politika”, bio panelista na temu uloga institucija i civilnih organizacija u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i sprovođenju rodnih politika.
Zaštitnik Bjeković kazao da se iz prakse institucije zaključuje da su žene i dalje u podređenom položaju u odnosu na muškarce i izrazio očekivanje da će državne institucije preduzeti više aktivnosti u cilju smanjenja postojećeg jaza.
“Ističem da poseban teret trpe žene pod višestrukom diskriminacijom, kao što su žene iz ruralnih područja, žene sa invaliditetom ili recimo nezaposlene žene”, ukazao je on.
Prema riječima zaštitnika, rodna ravnopravnost se uglavnom shvata i primjenjuje u smislu participiranja jednakog broja žena I muškaraca u različitim sferama društva. “Međutim, ovaj pojam ne znači samo to, već se dostizanje rodne ravnopravnosti odnosi i na eliminisanje svih oblika rodno zasnovane diskriminacije i rodnih stereotipa u svim oblastima života”.
On je podsjetio na neke od sistemskih preporuka, koje su nadležnim vlastima upućene i u izvještaju o radu za 2022. godinu, a one se odnose na: neophodnost da se u svim fazama planiranja i donošenja zakona, politika i strategija ocjenjuje i vrednuje učinak u odnosu na ravnopravnost polova; Podsticanje većue zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama i mjestima odlučivanja; Razrađivanje mjera i programa za zapošljavanje i podsticanje zapošljavanja teže zapošljivih kategorija žena; Angažovanje muškaraca na prevenciji i zaštiti od diskriminacije nad ženama, kroz podizanje svijesti i osnaživanje prevazilaženja rodno stereotipnih uloga u društvu; Kontinuirano stvaranje pozitivne klime u odnosu na korišćenje roditeljskog odsustva od strane očeva, a uz to uključivati i obavještavati poslodavce o istoj mogućnosti putem različitih kampanja; Jačati ekonomsko osnaživanje svih kategorija žena, a posebno žena sa invaliditetom i drugih žena koje su većem riziku od diskriminacije po više ličnih svojstava, uz sprovođenje mjera za usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza.